| 17. 10. 2010. | izložbe
Otvorenje izložbe pod nazivom "O majmunima i ljudima" autorice Mirne Kutleše, održat će u utorak, 19. listopada s početkom u 20 sati u Galeriji SC. Izložba ostaje otvorena do 30. listopada.
Na prvoj stranici traktata De Naturae Simia: Techica macrocosmi historia iz 1624. godine sadržaj knjige je prikazan grafikom kruga podijeljenog na dvanaest dijelova, ispunjenih simboličkim prikazima pojedinih vrsta umijeća aritmetike, tumačenja svijeta pomoću brojeva i računanja. U sredini ovog kruga je majmun: iako je okrenut leđima, s malom ali jasno naznačenom stražnjicom, glavu je izvio prema promatraču, smiješeći se, vragolastim pogledom dajući važnost štapu u svojoj ruci kojim upućuje na prvi od dvanaest kružnih odjeljaka.
Sa naslovnice Roberta Fludda, Utriusque cosmi historia, Tome II, Oppenheim 1620.
Na sličnoj grafici u drugoj knjizi istog ciklusa, Povijesti makrokozmičkih umijeća, majmun je okružen simboličkim prikazima sedam (u ono vrijeme) znanstvenih disciplina (proricanje, geomantija, fizionomija, kiromantija, umijeće memoriranja, zvjezdoznanstvo, genealogija, znanost o piramidama), a iznad njega, na osmom odsječku, u većem mjerilu od ostalih prikazan je akt muškarca. „Homo“, kao što piše velikim slovima, vlada krugom, spoznajom koju omogućuju prikazana umijeća.
Majmun na ovim prikazima dobro ilustrira ambivalentnost svoje simbolike: s jedne strane on je zatočen u kružnom kretanju prirode, za razliku od nadmoćnog položaja čovjeka, s druge strane okreće prema nama lice, a ne samo golu stražnjicu koje se ne srami kao Adam, i ukazuje na znanja koja omogućuju „razračunavanje“ sa svijetom. „Umjetnost je majmun prirode“, a majmun je imitator čovjeka, onaj koji stoji između životinjskog carstva, nesamosvjesnog i utopljenog u prirodni ciklus, i ljudskog carstva, carstva spoznaje o sebi i svijetu oko sebe. Majmun je istovremeno simbol životinjske slobode, čovjeku uskraćene nakon što je jeo sa stabla spoznaje i onog što taj kobni zalogaj omogućuje: znanja i vještine.
Zatečen s jabukom u zubima, majmun se pojavljuje i kao simbol okusa u srednjovjekovnim i renesansnim prikazima pet osjetila. Vid, sluh, njuh, opip i okus tjelesni su načini spoznaje svijeta, svojstveni životinjskom kao i ljudskom carstvu. Ono što čovjeka izdvaja jest način na koji ih koristi – kao sredstvo kojim će unaprijediti metode spoznaje znanja nedohvatljivog samim osjetilima. O majmunima i ljudima operira s dvije razine osjetilne spoznaje: jedna je životinjska, bazična i neposredna, druga je posredovana, tehnički „unaprijeđena“ lupom i gramofonom, distorzirana logikom foto-objektiva. Ona istovremeno sugerira zapadnjački pogled na svijet: znanstveni imperativ objektivnosti, zapravo odcjepljenje od tkiva svijeta koje se objektivizira, i zauzimanje nadmoćne pozicije spoznajnog subjekta. Svijet je divljina koju treba spoznati i pripitomiti. Na rubovima renesansnog popločenja buja nepripitomljeni „drugi“, tropska džungla i njeni divlji stanovnici…
Ilustracija na prvoj strani traktata De Naturae Simia: Techica macrocosmi historia iz 1624.
Komentari
generic percocet
generic percocet